Srbijanska pjevačica i medijska ličnost Jelena Karleuša nedavno je izazvala značajnu pažnju javnosti svojim izjavama na društvenim mrežama, u kojima je negirala genocid u Srebrenici. Ova izjava, koja je izrekla da je “na prostorima Balkana genocid doživio samo srpski narod”, izazvala je talas negodovanja među građanima, pravnicima i preživjelima ovog strašnog zločina. Ovakve riječi ne predstavljaju samo ličnu percepciju, već su i odraz kompleksnog društvenog konteksta u kojem se suočavamo s izazovima pamćenja i pomirenja, što može imati dugoročne posljedice na kolektivnu svijest i međunacionalne odnose.
- Genocid u Srebrenici i njegove posljedice
Genocid u Srebrenici, koji se odigrao u julu 1995. godine, obilježio je jednu od najtragičnijih epizoda u savremenoj evropskoj istoriji. U tom periodu, vojnici Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića, izvršili su sistematsko ubijanje više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon što je Srebrenica proglašena zaštićenom zonom od strane Ujedinjenih nacija. Ovaj čin ne samo da predstavlja zločin protiv čovječnosti, već je i bolan podsjetnik na ratne horore koji su zadesili Balkan tokom devedesetih. U društvu koje se bori da se suoči s vlastitom prošlošću, ovi događaji ostavljaju duboke ožiljke, dok preživjeli i njihove porodice i dalje pate od traume, gubitka i nepravde. Srebrenica ne predstavlja samo geografsku tačku, već simbol kolektivne boli i sjećanja na žrtve koje su izgubile živote u najstrašnijim okolnostima.
Izjava Jelene Karleuše naišla je na široku osudu javnosti. Mnogi su je doživjeli kao oblik revizionizma i negiranja presuđenog genocida, što je izazvalo eksploziju reakcija na društvenim mrežama. Aktivisti i organizacije za ljudska prava, poput Fonda za humanitarno djelovanje (FHN), osudili su njen istup, ističući kako negiranje genocida predstavlja direktni napad na sjećanje i dostojanstvo žrtava. Ovakve izjave su ne samo uvredljive prema preživjelima, već i opasne, jer doprinose stvaranju atmosfere negiranja i minimiziranja zločina protiv čovječnosti. Mnogi su izražavali zabrinutost o tome kako ovakvi stavovi mogu uticati na mlađe generacije, koje možda nisu svjesne težine prošlih događaja i koje bi, umjesto konstruktivnog dijaloga, mogle razviti predrasude i netrpeljivost.
