Tijekom putovanja često je razgovarao sa svojim suputnicima, au jednoj od izjava priznao je da je naišao na značajan problem. Prošlog svibnja Nikola Rokvić pješačio je do Grčke kako bi stigao do opatije svetog Nektarija Eginskog. Svojim sljedbenicima često je pričao o svojim putovanjima, a jedna od njegovih poruka ukazivala je da je naišao na značajan problem.
Sav sklad! Jučerašnji početak bio je ugodan, s velikom dozom vozačkog entuzijazma izazvanog prvim golom’je postignuće, ali kako je to uobičajeno kod velikih stvari, ponekad radost ne dolazi bez izazova! Na nekim dijelovima rute, usred pustinje, nije bilo nikoga, naišao sam na skupinu nasumičnih pasa… Na ovoj cesti svaki dan promatram pse, navikao sam na buku iz ruksaka i štapova, ali većina njih slijedi mene i mene usred pustinje… Jučer je bilo neobično… Prvo sam primijetio da se ne javljaju… počeo je Rokvić, pa dodao:
Jedna ženka je krenula za mnom nakon što sam se uvjerio da me prati… Za njom su krenuli i drugi psi. Pokušao sam se zaštititi palicama, ali nisu odustajali… Odmah sam razmišljao o protunapadu, mnogi su režali i režali na mene, mislili su da ih plašim… Tada je počeo sukob za život… Njihov bijes je rastao i rastao… – rekao je i dodao:
Nasrnuli su na mene sa svih strana, srećom, nisu bili ispred mene, pa sam ih mogao zaustaviti palicama… Njih 6, 7 nastavilo mi je prilaziti, zabijali su se u palice i nisu odustajali… Ženka je bila najagresivnija, imala je krive zube, bila je to zastrašujuća situacija…
Napadač je trzao nekoliko minuta, u tom sam trenutku sve pokušavao, ali ništa nije bilo značajno… Rekao sam da je zaključeno, proždrijet će me… U jednom trenutku nisam bio siguran odakle sam, samo sam slatko rekao: “MIR, MIR, dobro je, dobro je, dosta je.” Mahnuo sam tijelom kao da se sprema pokloniti i tražiti mir! U trećem scenariju, svi psi su istovremeno spustili glave i uši, nasilje je prestalo… Zastrašujuća situacija, daj Bože da se dogodi kako je bilo zamišljeno!! Nova naučena lekcija!! Nikada se ne žalite na način na koji se stvari odvijaju… Samo ostanite mirni. Od tog trenutka nadalje, stalno mi se vraća u misli… Svako dobro. Spustite glave Gospodaru… Bog će biti najveći i najhvaljeniji!! – zaključio je Rokvić.
