Klimatske promjene i utjecaj na poljoprivredu u Bosni i Hercegovini

U posljednje vrijeme, Bosna i Hercegovina svjedoči dramatičnim klimatskim promjenama koje imaju značajan utjecaj na poljoprivredne kulture i prirodnu ravnotežu. Meteorolog Nedim Sladić upozorava na ozbiljne posljedice koje proizašle iz toplijeg februara od prosjeka, ističući da ovakvi meteorološki obrasci mogu dovesti do nepredvidivih vremenskih prilika u proljetnim mjesecima. Ove promjene ne samo da ugrožavaju poljoprivredu, već i cjelokupni ekosistem i način života lokalnog stanovništva. Februar 2024. godine, prema Sladiću, bilježi se kao jedan od najtoplijih februara u povijesti mjerenja u Bosni i Hercegovini. Ovaj fenomen nije samo lokalne prirode; Federalni hidrometeorološki zavod BiH potvrđuje da su temperaturne anomalije evidentne na širem prostoru, što dodatno naglašava globalni trend porasta temperatura. Kada februarska toplina probudi prirodu, dolazak hladnog prodora može izazvati štetu na procvalim kulturama. Na primjer, voćnjaci koji su počeli cvjetati uslijed toplog vremena mogu biti uništeni naglim smanjenjem temperatura koje dolaze s proljetnim olujama.

U posljednjih nekoliko godina, zima u Bosni i Hercegovini postaje sve manje prepoznatljiva, a zimski uvjeti se javljaju samo sporadično. Sladić ističe da je u protekloj zimskoj sezoni bilo samo 15 dana s nižim temperaturama od onih uobičajenih za ovaj period godine. Ovi podaci ukazuju na to da su klimatske promjene postale dio svakodnevice, a kako se zima smanjuje, očekuje se da će i proljeće i ljeto postati sve ekstremniji. Dodatno, 2. decembar 2023. zabilježen je kao dan s najvišom temperaturnom anomalijom, čak 14 stepeni iznad prosjeka, što je rezultiralo obaranjem temperaturnog rekorda za decembar. U Sarajevu, na primjer, jučer su zabilježene temperature od 19,5 stepeni, što ukazuje na to da su topli dani postali norma, a ne izuzetak. Najviša temperatura izmjerena u februaru, 22 stepena, bila je prije tri godine, ali je u ovoj godini evidentan veći broj toplih dana nego ikada prije. Sladić napominje da je ovaj februar imao neobičan, stabilan karakter, što nije tipično za ovaj mjesec. Ova stabilnost može biti zavaravajuća, jer može dovesti do lažne sigurnosti među poljoprivrednicima koji se možda odluče ranije posaditi svoje kulture, zaboravljajući na rizike koje donosi promjenljivo vrijeme.

Posljedice za poljoprivredu i prirodu

Jedan od ključnih problema koji se javlja s ovakvim klimatskim promjenama jeste kako će sljedeći mjeseci reagirati na ovaj toplinski val. Sladić upozorava da se s toplim februarom često susrećemo s problemima u aprilu. Kada se priroda “probudi” zbog topline, hladni prodor koji slijedi može izazvati ozbiljne probleme za poljoprivrednike koji su već počeli s proljetnim radovima. Naime, pad temperature u kritičnim momentima može dovesti do uništenja usjeva koji su već procvali. U tom kontekstu, voćari, posebno oni koji se bave proizvodnjom trešanja i breskvi, suočavaju se s vrlo ozbiljnim izazovima, jer su njihovi usjevi vrlo osjetljivi na klimatske promjene. Postavlja se pitanje i da li trenutni februar ima sličnosti s onim iz 2014. godine, kada su uslijedile nezapamćene poplave. Iako se fenomeni koji se događaju sada mogu činiti sličnima, Sladić smatra da su uvjeti za takav razvoj događaja sada drugačiji. “Mi se trenutno nalazimo u prirodnom fenomenu El Niño, koji može uticati na vremenske prilike, ali ne treba dići paniku”, dodaje on. Ipak, svaka promjena u prirodi zahtijeva pažnju i prilagođavanje, jer se može dogoditi da se situacija brzo pogorša, a poljoprivrednici će morati biti spremni na to.

Šta nas očekuje?

U zaključku, Sladić naglašava da bi poljoprivrednici trebali biti oprezni. Ako nakon toplog februara dođe do naglog hladnog perioda krajem marta ili početkom aprila, mogli bismo se suočiti s ozbiljnim problemima u poljoprivredi. U ovom trenutku, važno je pratiti vremenske prognoze i prilagoditi se novim klimatskim uslovima kako bi se umanjile potencijalne štete. Ovaj izazov ne pogađa samo poljoprivrednike, već i sve nas, jer prehrambena sigurnost zavisi od stabilne proizvodnje hrane. Ovaj fenomen klimatskih promjena ne dotiče samo Bosnu i Hercegovinu; on je globalni izazov koji zahtijeva kolektivnu akciju i svijest. Stoga, svi mi, neovisno o tome gdje se nalazimo, trebamo biti svjesni utjecaja koje klimatske promjene imaju na našu svakodnevicu i budućnost. Promjene u klimi utječu na zdravlje ljudi, dostupnost resursa i sposobnost zajednica da se nose s izazovima. U tom smislu, neophodno je da se poveća edukacija o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama kako bi se osigurala otpornija budućnost za sve.