Iako je tačan broj toplih dana i tropskih noći još uvijek neizvjestan, nesporno je da će biti toplotnih talasa i potencijalno još više slučajeva da temperatura ne padne ispod dvadeset stepeni, što otežava spavanje. U prošlosti se dešavao jedan toplotni talas godišnje, a povremeno su prolazile godine bez toplotnih talasa. Međutim, u posljednjoj deceniji, učestalost toplinskih valova porasla je na između dva i četiri godišnje.
Ovo ljeto će vjerovatno donijeti desetodnevni talas vrućine, nakon čega slijedi kratak dvodnevni predah, nakon čega slijedi još deset dana toplih temperatura. Kako kažu sagovornici klima u regionu je pretrpela toliko značajne promene da više ne možemo očekivati prijatno blago leto.
Dani sa temperaturom od oko 36 stepeni, sličnim našoj tjelesnoj temperaturi, i relativnom vlagom koja prelazi 60 posto predstavljaju značajne izazove za hlađenje naših tijela. Posljedično, ova stanja dovode do povećanog umora i povećanog pritiska na nas.
Kapacitet zraka da zadrži vodenu paru raste kako se njegova temperatura povećava. Trenutno je zrak u ovoj regiji jedan stepen topliji nego prije jedne decenije, što rezultira povećanjem prosječne količine vodene pare u atmosferi za sedam posto. Snaga bilo koje vrste oluje direktno je povezana sa obiljem vodene pare. Baš kao što gorivo pokreće automobil, vodena para pokreće oblak. Što je veća koncentracija pare u vazduhu, to je oluja snažnija, sa pojačanim padavinama, jačim vetrovima i dužim trajanjem u atmosferi.
S obzirom na trenutno obilje vodene pare, svaka oluja koja se dogodi na našem području ima potencijal da bude razornija od onoga na što smo navikli. Štaviše, ovo ljeto i sljedeće nose rizik od neviđene oluje. Postoji značajna mogućnost da naiđete na tornado koji prevazilazi sve što smo do sada bili svjedoci.
Prema riječima klimatologa Vladimira Đurđevića, više nije pitanje da li ćemo biti svjedoci ovakvih događaja, već kada će se desiti. Zbog toga hidrometeorološki zavodi sve češće izdaju hitna upozorenja, posebno tokom ljetnih mjeseci kada se približavaju prijeteći oblaci. Uprkos ovim upozorenjima, mnogi pojedinci odlučuju da ih ignorišu, što dovodi do scena u kojima je pola Beograda pod tamnim oblakom, dok se na Adi Ciganliji nastavlja kupanje.
Stepen do kojeg se ovo doživljava može varirati od grada do grada, ali svako urbanizirano područje u kojem dominira beton može se smatrati vrućom zonom. To su regije u kojima su temperature više od područja bogatih vegetacijom. Samo prisustvo trave i žbunja je nedovoljno; visoka stabla su neophodna. Ključno je maksimizirati prostor između zgrada i ugraditi dovoljno zelenila za umjerenu toplinu. Ključno je sačuvati visoko rastinje u centru grada. Održavanje povoljnih temperatura u urbanim sredinama, i danju i noću, je od najveće važnosti.
Kako bi se zaustavilo napredovanje štetnih klimatskih pojava i potencijalno poboljšala situacija, imperativ je da globalna zajednica shvati važnost Pariskog sporazuma kao sredstva za ublažavanje klimatskih promjena.
Prema klimatolozima, nerealno je predvidjeti povratak na prošlu klimu. Međutim, ostaje neizvjesno hoćemo li u budućnosti biti svjedoci samo daljeg intenziviranja ekstremnih vremenskih pojava ili ćemo nastaviti mijenjati klimu do te mjere da doživljavamo nezamislive događaje.
