Društvene mreže su u 21. stoljeću postale neizostavni dio svakodnevnog života milijardi ljudi širom svijeta. Ove platforme, kao što su Facebook, Instagram, Tvitera i TikTok, omogućavaju korisnicima da se povežu s prijateljima i porodicom, kao i da razmjenjuju informacije, ideje i kulturne sadržaje. U današnje vrijeme, društvene mreže imaju moć oblikovanja percepcije realnosti, kulture i društvenih normi. Međutim, s tim prednostima dolaze i ozbiljni izazovi koji se ne smiju zanemariti, a jedan od najznačajnijih problema jeste širenje toksičnih sadržaja.
Toksični sadržaji obuhvataju postove i komentare koji sadrže mržnju, uvrede, prijetnje, kao i materijale koji potiču nasilje ili samopovredu. Ove informacije mogu imati štetne posljedice, posebno za mlade korisnike koji su izloženi takvim sadržajima. Istraživanja su pokazala da mladi ljudi koji provode više vremena na društvenim mrežama često iskazuju simptome mentalnih problema, uključujući depresiju i anksioznost. Primjerice, prekomjerna izloženost negativnim sadržajima može izazvati osjećaj bespomoćnosti i smanjenog samopouzdanja kod adolescenata, što je posebno alarmantno u fazi njihovog emocionalnog i psihičkog razvoja. S obzirom na to da je mentalno zdravlje ključno za sreću i uspjeh pojedinca, važno je razumjeti kako društvene mreže mogu uticati na naše mentalno stanje.
U ovom kontekstu, fenomen trolovanja postaje posebno zabrinjavajući. Trolovi su korisnici koji namjerno provociraju druge, često stvarajući konfliktne situacije radi vlastite zabave. Ovo ponašanje ne samo da može biti štetno za žrtve, već može dovesti i do značajnih emocionalnih i psiholoških problema. Osobe koje su meta trolova često se osjećaju izolovano, što može dodatno povećati nivo stresa i anksioznosti. Umjesto da dobiju podršku i razumijevanje, mnogi korisnici se suočavaju s napadima u komentarima, koji mogu ostaviti dugotrajne posljedice na njihovo mentalno zdravlje.
Digitalno zlostavljanje postalo je toliko rasprostranjeno da su mnoge društvene mreže bile prisiljene implementirati alate za prijavu i blokiranje toksičnih korisnika. Ovi alati su ključni za zaštitu korisnika od nasilnog ponašanja. Međutim, i pored ovih mjera, situacija se često ne poboljšava, jer postojeće strategije ponekad nisu dovoljno efikasne u borbi protiv zloupotreba. Na primjer, mnoge platforme se suočavaju s kritikama zbog sporog odgovora na prijave ili nedostatka transparentnosti u vezi sa svojim procesima odlučivanja. U nekim slučajevima, korisnici se osjećaju dodatno frustriranim jer njihovi pokušaji da prijave toksično ponašanje često ostaju bez odgovora.
