Društvene mreže su postale ključni dio svakodnevnog života milijardi ljudi širom planete. Ove platforme omogućuju nam trenutni pristup informacijama, komunikaciju s prijateljima i porodicom, kao i dijeljenje naših misli i iskustava. Od Facebooka, koji je osnovan 2004. godine, do TikToka, koji je postao popularan u posljednjih nekoliko godina, ove platforme su transformisale način na koji komuniciramo i dijelimo sadržaj. Međutim, iza blještavih ekrana i neograničenih mogućnosti kriju se i brojne opasnosti, koje se čine sve očiglednijima u našem savremenom društvu.
Jedan od ključnih problema koje društvene mreže donose jeste utjecaj na mentalno zdravlje korisnika. Dok su mnogi od nas svjesni pozitivnih aspekata, kao što su povezivanje s ljudima iz raznih dijelova svijeta, često zanemarujemo negativne posljedice koje ova povezanost može donijeti. Povećanje stresa, anksioznosti i osjećaja usamljenosti često se povezuje s prekomjernim korištenjem društvenih mreža. Mnogi ljudi postaju opsjednuti idealizovanim verzijama života koje vide na mrežama, što dovodi do osjećaja nedovoljnosti i nezadovoljstva sopstvenim životom. Na primjer, istraživanja pokazuju da su tinejdžeri koji provode više od tri sata dnevno na društvenim mrežama podložniji razvoju simptoma depresije i anksioznosti.
U posljednje vrijeme, primjetan je porast uznemirujućih sadržaja koji se dijele putem društvenih mreža. Ovi sadržaji često uključuju brutalne scene nasilja, samoubilačke pokušaje ili čak i prenošenje suicidnih akcija uživo. Ova praksa ne samo da stvara emocionalne rane kod gledatelja, već i normalizuje veoma opasna ponašanja. Pojedinci, posebno mladi, mogu se susresti s ovim sadržajima bez ikakvog upozorenja, što može dovesti do ozbiljnih psiholoških posljedica. Mnogi mlađi korisnici, koji možda već imaju problema sa samopouzdanjem ili mentalnim zdravljem, mogu doživjeti dodatne traume ili čak biti inspirisani na negativno ponašanje.
U našem društvu, gdje su mentalne bolesti često stigmatizovane, ovakvi sadržaji mogu samo pogoršati situaciju za one koji se bore s mentalnim zdravljem. Na primjer, brojni slučajevi samoubistava povezanih s online bullyingom ili proganjanjem naglašavaju potrebu za hitnom regulacijom i edukacijom o sigurnosti na mreži. Društvene mreže imaju potencijal da budu korisne, ali njihova zloupotreba može dovesti do katastrofalnih posljedica.
